Atribución – No comercial
Yvyporakuéra hasýva akâmba’asyvaígui oikeñangarekojeýva’ekue pytyvô apytu’û
resâirâme, rekoveaty rekorechauka, Resistencia-Chaco, 2019 ha 2020 pe
Ñemombyky
Yvyporakuéra hasýva oñemoingeñangarekojeýva ha orekóva mba’asyvai iñakâme ha’e
apañuâi tuicháva pe apytu’û resâirâme, pe hetakue ikatúgui oguahê 20% térâ 30% peteî arýpe.
Osê hepyetereípe umi tesâirâ jeporavorape-pe; peteî mba’epohýi ojopyetereíva umi hasývape
ha ipehenguekuérape guarâ, oguerúvo avei heta mba’e oguerahajeýva tasyópe pe hasývape, ha
upépe pe tekoha ikatu oipytyvô térâ ombopohyive hekovekuéra. Jehupytyvoirânguéra: Hasýva
iñapytu’ûme jeréregua ha hogayguakuéra rehegua atyrekojepapa, ijunta reko ha pe ñepytyvô
ojuhúva umi ijeréreguágui, ha’éva hogayguakuéra, jehechapyrehai, umi oikejey jeyva’ekue
iñapytu’ûgui ñepohanorâ, peteî tasyo avaetagua Resistencia Chaco-pe ary 2019pe ha ary 2020
peve. Mba’epururâ ha tembiaporapeita: Jetypeka papygua, mombe’uchaukáva, hasapáva ha
jesarekopýva. Atyvore tembiecharâ oñeguenohêkuri 86 tembiasakuehai tetepygua,
oñeguenohêva atyvore tembiecharâ po’agui. Tembiapokue: Mba’ekuaaita ojejuhuva’ekue ko
tembiapópe ohechauka umi hasýva oikejeyva’ekue ñemoingeñangarekópe ary,
ñamombytéramo, ojere 35 ary rupi; ipyahuvéva 16 ary ha itujavéva oreko 56 ary rupi; 78%
nomendáiva gueteri, 10% omendáva; 10% oikóva oñondive omenda’ÿre ha 1% imenave’ÿva
térâ hembirekove’ÿva; avei ojehechakuri hetaveha oî kuimba’e, 63%, ko’âva apytépe hetave,
81%, kuimba’e tavaygua. Ko’â hasývape oipytyvô hogayguakuéra: ñeñangarekoypy 84%,
oipytyvôva’ekue ñepohanôme 60%, ojepy’apyva’ekue pohâje’urâ 65% ha 51% katu
oñomongeta hasývandi, omoñandu porâ ha ombohetia’e chupekuéra. Atyvore
ojehesa’ÿijóvahína oñemohendákuri kóicha: yvyporaita pyahu 30 ary ohupytýva ha ne’îrâva
ohupyty peve; yvyporaita tuichapámava 31 ary ha ohasámava; ojehecha ijojáha mokôivéva
atýre oñeñangarekoháicha. Kuimba’éva apytépe, 83% pe oñemongaru ha oñemopotî; 59% rehe
ojepy’apy hikúai oguereko haguâ pohâ ome’êva pohanohára; 61% rehe ojepy’apy ome’ê haguâ
hasývape ipohâ aravoitépe, ha 46% mínte umi kuimba’e hasýva apytépe oguereko hogaygua
omoirûva ha ohechaukáva ichupekuéra mborayhu. Kuñanguéra apytépe, 75% rehe
oñeñangareko pe tekotevênguete; 66% rehe oñeñangareko iñepohanôreko rehe; 66% rehe
ojepy’apy ho’u porâ haguâ ipohânguéra ha 69% umi kuñahasýva oguereko hogaygua omoirûva
ha ohechaukáva ichupekuéra mborayhu. Mohu’âpyeta: Ko tembiapokueita omyesakâ umi
hasýva oñemoingeñangarekojeýva apytépe oîha hetave nomendáiva gueteri, ha hetaveha
kuimba’e; avei, hiarykuéra ojereha 35 ary rupi, ha umíva ha’e yvypóra ipirapire sa’íva.
Oñeñangareko jepevérô hesekuéra, oñeme’ê chupekuéra hemikotevêkuete ha oñepytyvô pohâ
jejogua ha je’ukápe hetavépe, hákatu, oî gueteri ambue yvypóra vore ndoguerekóiva ko’â
pytyvô térâ katu ñeñangareko, ha momba’epýva ha’éva ñemoirûmi ha mborayhu rechauka pe
tapicha hasývape.
Ñe’êita karaku: apytu’û resâi, akâmba’asyvai, ñemoingeñangarekojey